DVORSKI VRT Igraonica

Sport

Da bi u potpunosti zadovoljili potrebe vašeg djeteta uz rad na učenju potrebno je raditi i na tjelesnom razvoju programom ritmike i plesa te programom športa, utječući tako na cjelovit razvoj mladog organizma.

Igra i sport su sastavni dio života ljudi različite dobi i društvenog položaja, pogotovo djece i mladeži.

Danas se sve više teži da se svako dijete, razvija ne samo u svojim umnim, čuvstvenim, društvenim i duhovnim dimenzijama nego i u psihofizičkim.

Mjesto koje sport zauzima u društvu ima veliku važnost i utjecaj.Sport predstavlja opće ljudsko dobro. On je jedan od najizrazitijih oblika čovjekove kreativnosti. Ljubav prema sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, užitak u širenju granica ljudskih mogućnosti, spontanost i interes za ljudsku dramu što se odvija u sportskom natjecanju, daju sportu poseban potencijal, što je posebno važno za djecu i mlade. Za njih su igra i sport izraz života.

Sport je ljudskoj prirodi “ prirođena “ aktivnost. On budi jak interes i ima snažnu privlačnost. To je veliki odgojni potencijal i odgojna snaga. Sport je izvanredno odgojno sredstvo. On omogućava djeci da razviju svoje humane kvalitete i promiče autentične ljudske vrijednosti, a do toga se dolazi odgojem. Odgoj za ljubav, život i zajedništvo čuva nas od egoističnog zatvaranja u sama sebe i gradi snažnu prepreku širenja droge, alkohola i kriminala koji su u današnje vrijeme vrlo rašireni.

Zdrava, okretna, spretna i vješta djeca mogu lakše “ nositi “ sve nedaće i teškoće života te mogu lakše obavljati svoje radne i društvene zadaće. Zadaci tjelesnog odgoja temelje se na mogućnosti poticanja fizičkog rasta i razvoja odgajanika, razvoju psihomotoričkog sistema i opće funkcionalne sposobnosti organizma. Ovaj zadatak se ostvaruje osmišljenim sistemom vježbi, igara, stvaranju navika na zdrav i higijenski život, ispravnim držanjem tijela. Odgajanik stječe spoznaju o općem fizičkom stanju i stvara naviku bavljenja tjelesnim aktivnostima.

O sportu postoje različite definicije, ali danas bi se moglo reći : “ Sport je aktivnost iznadprosječne umne i tjelesne angažiranosti, čije efekte ostvarujemo različitim oblicima tjelesnih vježbi i aktivnosti prema dogovorenim pravilima neke igre ili izvedbe “. Sport osim očuvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i značajnu društvenu ulogu. Ta uloga je usmjerena na odgojno- obrazovne vrijednosti i provjeru tih vrijednosti kroz uspjeh sudionika, sa stalnom težnjom ka napretku. Utjecaj sporta na formiranje osobnosti je velik. Sport djeluje na zdravstvenu i morfološko-funkcionalnu osobnost djeteta, a zatim i na voljno-moralnu, te intelektualno-radnu i estetsku komponentu. Sport zahtijeva specijalni režim života uz veliko odricanje i ulaganje napora tjelesne i psihičke prirode.
Bilo koji sport, bilo koja tjelesna aktivnost aktivira kompletni lokomotorni sustav presudan za transformaciju energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih stanica u organizmu, te se sport i tjelesna aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina.
Veliki je utjecaj tjelesnog vježbanja na očuvanje i unapređivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropoloških značajki.

Sport i tjelesna aktivnost, omogućavaju učenicima stjecanje informacija o čuvanju i unapređivanju zdravlja pojedinca i zdravlja okoline, što ih osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljšanje osobina, sposobnosti , znanja i postignuća.

Pozitivnu transformaciju, djeca mogu osjetiti kao aktivni sudionici u sportu i tjelesnom vježbanju. Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, vrata sporta trebala bi biti otvorena svima koji se za sport odluče ( kroz izvannastavne, izvanškolske sportske aktivnosti, sportske klubove i sl.). Osim što je jedan od primarnih ciljeva bavljenja sportom postići što bolje, najbolje, vrhunske rezultate u izabranoj grani sporta smatra se da sport i bavljenje sportom mora imati za djecu i druge poruke,a osobito one koje imaju trajniju vrijednost, dakle i poslije aktivnog bavljenja sportom, kao npr. razvijanje pravilnog odnosa prema zdravlju, stvaranje navika i vrijednosti orijentacije o tome što, kako, koliko i zašto treba vježbati.

___________________________

PRAVILAN I PRAVODOBAN IZBOR SPORTA

Za svaki šport postoji najpogodnije razdoblje uključivanja, pa tako primjerice za plivanje je to između pete i šeste do osme ili devete godine života, a u odbojci i košarci između osme i dvanaeste godine.

Početak ranijeg bavljenja športom ( u predškolsko doba ), ograničeno je fizičkim i psihičkim osobinama djeteta,a one se manifestiraju:
1. nesposobnosti za većim i dugotrajnijim mišićnim naporima,
2. brzom zamaranju,
3. potrebi za čestom promjenom pokreta,
4. nezainteresiranosti za pokrete određene tuđom voljom,a ne inicijativom djeteta,
5. nesposobnosti kontrole pokreta i položaja tijela i udova,
6. većoj mogućnosti zadobivanja ozljeda koje mogu izazvati dječji strah i negativno utjecati na njegovu daljnju športsku aktivnost.

Na uspješnost u športu utječe mnogo faktora,kao npr. talent i rad ( trening ). Da bi športaši postizali i ostvarili visoke i iznadprosječne rezultate, osim što moraju biti talentirani za određeni šport, moraju ustrajno i naporno raditi ( trenirati ).
Pravilan izbor športa je važan i težak jer ne postoje sigurni pokazatelji na temelju kojih se može prepoznati talentiranost djeteta za određeni šport. U praksi se pokazalo da postoji nekoliko načina na koji dijete može izabrati jedan od športova:
- samostalno ( zato što su ga izabrali i njegovi prijatelji ili gledajući televiziju, čitajući novine ),
- roditelj djetetu izabere šport ( zato što se roditelju sviđa taj šport ili se nekada i sam bavio tim športom ),
- zajednički ( prema mogućnostima djeteta ),
- da zadovolje kriterije odabira provjerom sposobnosti ( neki športski klubovi vrše prijem po osnovnim školama ).

Za pravilan izbor športa važno je testiranje djeteta na kojemu dijete pokazuje svoje motoričke sposobnosti važne za taj šport. Kao psihološki čimbenici značajni su anksioznost ( sklonost da se reagira strahom, tjeskobom ) – takva djeca nisu ni za borilačke športove ni za športove koji zahtijevaju “ čvrst kontakt “ i “ grubosti “, te su podložni velikim tremama i emocionalno su osjetljiviji ; neki od športova kojima se mogu baviti su tenis, stolni tenis, atletika, plivanje, odbojka, košarka i sl. ), te agresivnost ( sklonost povećanoj napetosti tj. prevladavanje mobilizacije energije – takvoj djeci odgovaraju športovi u kojima se traži “ čvrst kontakt “ i bolje podnose opterećenja). Od morfoloških čimbenika važna je visina ( koja je nasljedna prema visini roditelja) za određeni šport kao npr. za košarku, odbojku i sl. športove, za razliku od drugih morfoloških osobina što su manje pod utjecajem naslijeđa ( težina, mišićna masa i potožno masno tkivo ).

Pri izboru športa, dakako, najvažnije su motoričke sposobnosti kao što su koordinacija, preciznost, ravnoteža, brzina i fleksibilnost – gibljivost , a snaga i izdržljivost su manje značajne pri izboru nekakve športske aktivnosti jer se na njih može jako utjecati tijekom trenažnog procesa. U nekim športskim granama, rezultati više ovise o dobroj tehnici ( motoričke sposobnosti ), a u drugim o funkcionalnoj sposobnosti ( izdržljivosti ) ili o morfološkim osobinama ( visina, težina i dr. ).

Da bi se dijete uključilo u neku športsku granu potrebno je nešto znati o osnovnim motoričkim sposobnostima.
Koordinacija je sposobnost izvođenja kompleksnih pokreta ( usklađivanje pokreta u vremenu i prostoru ) i važna je za sve športske grane. Na nju se može utjecati vježbom u ranijoj životnoj dobi.
Koordinacija je usko povezana sa preciznošću, a to je sposobnost točnog izvođenja nekih motoričkih zadataka i može se popraviti vježbanjem te je treba od malena razvijati.
Brzina je sposobnost izvođenja brzih ( s velikom frekvencijom ) pokreta uz konstantno opterećenje u najkraćem vremenu na koji ne smije utjecati umor. To je uglavnom urođena sposobnost te je potrebno na nju utjecati od rane mladosti, a svoj maksimum dostiže između 20. i 22. godine života. Između brzine i snage postoji proporcionalan odnos,a to znači da su snažniji ljudi brži. Snaga povezana sa brzinom naziva se eksplozivna snaga koja je osobito važna u mnogim športovima ( npr. kod sprintera u atletici ).
Fleksibilnost ( gibljivost ) je sposobnost bolje pokretljivosti zglobova i kralježnice i treba je od malena razvijati i održavati. Neka su djeca po prirodi fleksibilna,a lošim pristupom u razvoju snage fleksibilnost se može smanjiti.
Ravnoteža je odnos dviju ili više sila koje se, djelujući na neko tijelo, međusobno poništavaju pa ne uzrokuju nikakve promjene stanja, odnosno to je sposobnost organizma da uspostavi i zadrži ravnotežni položaj tijela. Statička ravnoteža ( definirana je zadacima u kojima treba statičkim naprezanjem savladati vanjske sile zadržavajući zadani položaj ) i dinamička ravnoteža ( definirana je zadacima u kojima se u tijeku kretanja savladavaju sile što remete održavanje ravnotežnog položaja ).
Snaga je sposobnost savladavanja otpora, koji tijekom duljeg trenažnog procesa postupno postaje sve veći pa su i zahtjevi za razvojem snage sve veći. Kog mlađih športaša ( od 7. do 12. godine ) ne smije se zahtijevati snaga nego je već treba postupno razvijati prikladni treningom.
Izdržljivost je sposobnost dugotrajnog odgađanja umora bez smanjenja aktivnosti i ovisi o funkcionalnim sposobnostima organizma ( srčano- žilnog, dišnog, energijskog i somatsko-vegetativnog sustava ).